JKP ¨TRŽNICA¨ NIŠ
I S T O R I J A T
JKP ¨TRŽNICA¨ NIŠ

NIŠ 2013.
Razvojem gradova kroz istoriju, razvijao se i oblik trgovine na
otvorenom prostoru kako na unapred odrđenom prostoru (pijace) tako i
povremeno na privremenim lokacijama (vašari).
Prva ovakva trgovina je zabeležena u okviru gradskih
zidina antičkog grada –utvrđenja Naissusa. Za vreme Turaka pijačna
trgovina se odvijala ispred gradskih zidina tvrđave, a nešto kasnije
i u centru grada sve do prvog svetskog rata.
U to vreme poznat je Turski zakon – kanun, kojim su regulisane
tržišne i druge dažbine i takse na proizvodnju i promet robe u gradu
i na pijacama, izdat 1498. godine po kome: Od konjskog tovara
životnih namirnica, uzima se po dve aspre, od kolskog tovara 8
aspri, ako se proda rob lili konj po dve aspre, od dve ovce jedna
aspra itd. U vreme vašara (panađura) uzima se duplo više. Pijačna
baždarina (trošatina) uzimala se na otvorenim prostorima, pijacama
gde se roba prodavala. Iznosila je 2,5% od vrednosti robe. Baždarina
se plaćala po jedinici (konjski ili kolski tovar, vreća, bisaga,
svežanj, koš, mešina itd. U vreme panađura plaćalo se dvostruko
više.
Niški panađur se javlja od XV veka jednom godišnje 9. avgusta na dan
sv. Pantalejmona i trajao je tri dana. Održavao su u Panteleju gde
su verovatno održavani i srednjoevropski panađuri. Do XVII veka
niški panađur je bio uglavnom lokalnog značaja, kasnije dobija širi
značaj, jedan od najpoznatijih na Balkanu. Panađur (vašar) je
nastavio da se održava do današnjih dana.
Pre oslobađanje od turaka, vašari su postali značajan oblik razmene
roba. Nakon oslobođenja u Nišu su ustanovljena dva vašara; letnji o
Spasovdanu, koji je trajao 6, i jesenji o Krstovdanu, koji je trajao
3 dana. Zbog agrarnog karaktera privrede na njima je – u početku –
prodavana i kupovana uglavnom stoka, pritom, promet robe je bio veći
na vašaru o Spasovdanu. Ovaj oblik razmene zadržao se i između dva
svetska rata. Promene do kojih je došlo nakon Drugog svetskog rata.
Kao što su organizovani otkup poljoprivrednih proizvoda, migracije
stanovništva sa sela u gradove, smanjenje stočnog fonda i dr.
umanjivali su ulogu vašara. Oni su se, otuda održavali više zbog
tradicije nego zbog toga što predstavljaju stvarnu potrebu
stanovništva.

Pijačni dan u
centru
grada

Zelena pijaca u Nišu
Između dva svetska rata postojale su više lokacije u gradu za
obavljanje pijačne trgovine. Zanimljivo je da se u to vreme
pijačarina (trošarina) odnosno nakanada, naplaćivala na ulazima u
grad, sa istočnog ulaza na mestu gde ja sada raskrsnica bulevara
Nemanjića, cara Konstantina i Zorana Đinđića u naselju Trošarina, na
zapadnom ulazu na Bubanj, na severnom ulazu kod današnjeg naselja
Jagodin mala itd.

Nakon Drugog svetskog rata obaveza organizacije
pijačne trgovine je pod indirencijom i u sklopu gradskih odnosno
opštinskih organa.
Odlukom skupštine grada, osnovano je 31. marta 1952.
god. (po nekim podacima 28. marta 1952) kao ustanova sa samostalnim
finansiranjem pod nazivom Uprava za pijace – Niš a predsednik
Skupštine grada Ivan Vučković, postavlja Ljubomira Simonovića za
prvog upravnika. Pri osnivanju Uprave za pijace, osnivač je odredio
delatnost koja se svodila na: ubiranje pijačne takse i merine
(naknada za pijačne usluge). Uprava za pijace broji ukupno 11
zaposlenih i to: upravnik Simonović Ljubomir, šef računovodstva
Savić Sreten, blagajnik Živković Btarislav, administrator čika
Ljuba, kurir Marković Milorad, kontrolor Živković Krsta i
naplaćivači Milić Radovanović, Radulović Dragoljub, Jovanović
Bogoljub i Rinčić Dobrivoje.

Pijačni dan u Nišu
Delatnost tadašnje Uprave za pijace odvljala se na
prostoru 1800m2 ondašnje zelene pijace opšte namene, koja se
nalazila ispred sadašnje zgrade Skupštine grada do kafane Stara
Srbija (trg Nikole Pašića). Ova takozvana zelena pijaca radila je i
pre Drugog svetskog rata na ovoj lokaciji.

Pijaca ipsred
zgrade
Skupštine opštine – danas Trg republike
i ul. Nikole Pašića
Pored ove pijace postojala je i stočna pijaca u naselju Stočni trg,
najpre na prostor sadašnjeg Ogrevinvesta, odnosno robne pijace OTC
1957. god, a kasnije preme prostoru veterinarskog instituta,
igrališta i prostoru Mediane – gradska čistoća 1962. god. na oko
3000m2. U početku svog postojanja ova pijaca je imala funkciju
međuseljačkog prometa, a sa razvojem grada, rastao je i promet sitne
stoke, čiji su kupci uglavnom bili građani Niša.
Stočna pijaca prestaje sa radom na ovom prostoru 1972. god. Stočna
pijaca kod sela Mramor (leva obala reke Južna Morava) naglo se
razvija i nadležnosti je Masne zajednice Mramor.
Nakon Drugog svetskog rata otvara se pijaca Tvrđava
na prostoru između glavne kapije Niške tvrđave i autobuske stanice,
koristeći objekte vojnih magacina (današnji magacin poljoprivrednih
proizvoda i radionica), pod nazivom Gradska pijaca Tvrđava.

Pijaca ''Tvrđava'' šezdesetih godina
Nedugo zatim otvara se pijaca Pirotska rampa 1955.
god. u narodu poznata kao Moravska pijaca. Pijaca radi do 1970. god.
kada se seli na novoj lokaciji i dobija naziv pijaca Bubanj.
Otvara se pijaca Crveni Pevac 1955. god. na mestu
danačnjeg trga Radničkih saveta odnosno trga Zorana Đinđića. Ova
pijaca kratko funkcioniše i vrlo brzo prestaje sa radom.

Pijaca ¨Ćele Kula¨
Kvantaška pijaca ¨Mediana¨
Odlukom Saveta radne zajednice Uprave za pijace Niš,
početkom 1969. god. menja se naziv organizacije tako da glasi:
Ustanova za organizaciju pijačne trgovine ¨Tržnica¨ Niš. Ustanova je
imala svojstvo pravnog lica i propisane osnovne i sporedne
delatnosti.

Razglednica grada Niša
Nastaje period ubrzanog razvoja Tržnice, kako u
pogledu Organizacije tako i u pogledi izgranje pijaca u gradu.
Tržnica kupuje gradsko zemljište direktno od vlasnika zemljišta i
vrši izradu projektne dokumentacije za izgradnju novih pijaca. Tako
nastaju nove pijace: K. Livade (Boško Buha) 1970. najpre kao pijačni
plato a 1982. prva faza zatvorene pijace, pijaca Bubanj 1973. prva
faza, pijaca Palilula, pijaca Pantelej 1977. plato, pijaćna zgrada,
infrastruktura, pijaca Durlan (Moše Pijade) 1977. god. Pijaca Ć.
Kula 1977. god plato, pijačna zgrada sa mokrim čvorom,
infrastruktura.

Pijaca ''Bubanj''
Pijaca ''Palilula''
Od 1977. g. Tržnica organizuje na Tvrđavskoj pijaci
poljoprivrednu izložbu pod pokroviteljstvom grada Niša. Izložba se
održavala u okviru proslave Dana oslobođenja grada, oktobra, stim da
je otvarana petkom popodne, sve do 1982.g. kada je prestala sa
održavanjem.
Od marta 1982. god. menja ime u RO ¨Tržnica¨ Niš –
Radna organizacija za promet na malo poljoprivredno – prehrambenim
proizvodima i organizaciju pijačne trgovine ¨Tržnica¨ Niš.
Od 1991. god. Tržnica menja status preduzeća u Javno
preduzeće pod Opštinom kao osnivačem i menja naziv u Javno
preduzeće za pijačne usluge ¨Tržnica¨ Niš za izgradnju, održavanje i
upravljanje pijacama i pružanje usluga na pijacama, kao i za
obavljanje drugih poslova u skladu sa aktom osnivača. Pod ovim
nazivom funkcioniše do 1995. god. Javno preduzeće za pijačne usluge
¨Tržnica¨ Niš osnovano je radi odezbeđenja nesmetanog prometa robe
na pijacama i pružanja usluga kao delatnosti od javnog interesa.
Tržnica obavlja svoju delatnost na devet zelenih – mešovitih pijaca
i stočnoj pijaci u Mramoru.
U ovom periodu rukovodstvo preduzeća planira i kreće sa realizacijom
planova za izgradnju i rekonstrukciju gradskih pijaca. Kreće se sa
izgradnjom robne pijace (Cvetna pijaca sa 100 tezgi i 28 lokala), na
dobijenom zemljištu parking prostor Mediana ogranizuje u jesen 1996
robne pijacu Mediana (buvlja pijaca sa 400 tezgi), izgradnja nove
mešovite zatvorene pijace Durlan (100 tezgi) na prostoru otvorene
istoimene pijace, rekonstrukcija Tvrđavske pijace (izgradnja
nastrešnice, 100 lokala) izgradnja poslovne i upravne zgrade, 30
lokala na pijaci K. Livade itd.
Na osnovu poslovo-tehničkoj saradnji sa JP ''Nišfilm'' otvara se
nova pijaca, odnosno dislocira se pijaca sa stare lokacije u ulici
Srpskih junaka na novu lokaciju između letnje pozornice i porte
crkve Sv. Ilije.
Pijaca ''Niška Banja''
Skupština grada Niša avgusta 1997. god. izvršila je
transformaciju ovog preduzeća u komunalno i od tada ovo preduzeće
posluje kao Javno komunalno preduzeće za pijačne usluge ¨Tržnica¨
Niš.
Iste godine Tržnica gubi pravo na upravljanje
Stočnom pijacom.
Tržnica nastavlja realizaciju postojećih planova
tako da otvara novu robnu pijacu, i pijacu polovnih stvari na
lokaciji Ogrevinvesta pod nazivom OTC (otvoreni tržni centar) sa
preko 800 tezgi, odnosno vrši preseljenje buvlje pijace sa Mediane,
januara 1998. god. a iste godine na tom prostoru otvara kvantašku i
auto pijacu pod nazivom Kvantaška pijaca Mediana.

Pijaca ''OTC''
Početkom maja, tačnije 5. maja, na Đurđevdan, 1999. godine otvara
novu robnu pijacu pod nazivom: Zanatsko-bazarni tržni centar
(ZBTC), kasnije nazvana ''Cvetna'' pijaca, zbog organizovawa
porodaje cveća svih vrsta i namena.

Lokacija buduće''Cvetne'' pijace. Snimak iz 1960. godine
Pijaca je opremljena sa sto novih pijačnih tezgi i sa većim
dimenzijama krova od uobičajnih, sedam kompleta stolova sa klupama,
koprama za otpadake, fontanom sa javnom česmom, kabinama za
presvlačenje, rasvetom, cvetnim aranžmanima i uređenim drvoredom.

''Cvetna'' pijaca
U vreme bombardovanja Niša od strane NATO alijanse pogođena je
pijaca Tvrđava. Od kasetnih bombi oštećen je krovni pokrivač
nastrešnice i prozorska stalka na hali za prodaju mlečnih proizvoda.
Srećom ljudskih žrtava nije bilo na samoj pijaci, ali zato u ulicama
oko pijace toga dana poginulo je 18 ljudi.
2002. god. investira u proširenje i dogradnju pijace K. Livade za
oko 800 m2, sa mlečnom halom i magacinskim prostorom.
Početkom 2003. god. JKP ''Tržnica'' otvara prvu pokrivenu pijacu u
gradu, Tržni centar ''Durlan'' – pijaca ''Bašta'', kako je nazvana u
projektu izgradwe pijace. Pijaca je savremeno opremljena sa pijačnim
tegama u obliku bokseva, robnim tezgama sa mrežastom nadstrešnicom
za izlaganje robe, umesto klasičnog krova, rashladnim vitrinama,
modernim mokrim čvorom itd. Pijacu je projektovalo i izgradilo
preduzeće d.o.o. ''Nišprojekt'', po ideji arhitekte Aleksandra
Buđevca.

Svečano otvaranje pijace Durlan
JKP ''Tržnica'' Niš planira da po sistemu javno – privatno
partnerstvo izgradi još jednu novu pijacu u naselju Duvanište.
Pijaca je izgrađena i svečano
otvorena 30.
мarta
2007. godine na dan godišnjice preduzeća. Pijacu čine dva objekta:
pokrivena pijaca i tržni centar. Objekat ¨Pkivena pijace¨
projektovan je u atrijumskom sistemu sa spratnošću P + 1 (galerija).
U prizemlju objekta u atrijumskom delu smešteno je
96 tezgi dimenzija 80 x 170 cm. Po obodu su smešteni lokali sa
mokrim čvorovima. U levom krilu objekta predviđen je prostor za
prodaju mlečnih proizvoda (mlečna hala). Na spratu objekta
predviđeni su lokali po celom obimu objekta u koje se ulazi sa
galerijskog prostora.
Objekat ¨Tržnog centra¨ je takođe projektovan kao
galerijski.

Izgradnja pokrivene pijace ’’Duvanište’’
Ulaganja u izgradnji novih ili rekonstrukciji
postojećih pijaca JKP ''Tržnica'' finansira iz sopstvenih izvora od
formiranja ovog preduzeća
pa sve do danas. Tek 2012. godine, grad Niš, preko gradske opštine
Palilula, prvi put učestvuje u rekonstrukciji postojeće pijace
''Palilula''. Pijaca je dobila novi plato, nadstrešnicu, adaptiran
mokri čvor, a opremljena je i novim pijačnim tezgama.

Rekonstrukcija pijace ''Palilula''
Krajem 2013. godine pijaca ''Duvanište'' se stavlja,
nakon 6 godina, u funkciju prostora za održavanje sajamskih
manifestacija. Tim povodom 12.10.2013.g. organizuje sajam prodajnog
karaktera ''Naj zimnica 2013."
i taj datum se zvanično uzima kao početak rada ''Niškog sajmišta''.

Otvaranje "Niškog sajmišta''
Direktori Tržnice:
1.
Simonović Ljubomir .................................... 1952 – 1965
2.
Sudimac Milan ............................................ 1965 –
1978
3.
Vidanović Mija ........................................vd 1978 (6
meseci)
4.
Veselinović Milomir .................................vd 1978 – 1979
(1 godina)
5.
Živić Nebojša ...............................................1979 –
1987
6.
Hristov Ratko ..........................................vd 1987 –
1988
7.
Stojanović Nikola ..............................januar 1988 – 1989
8.
Živković Aleksandar .....................................1989 –
1992
9.
Vranić Dragan ..............................................1992 –
1997
10.
Živković Aleksandar ................ februar - decembar 1997
11.
Tepavac Petar ............................ decembar 1997 - 1998
12.
Lazić Miroljub ................ ..........................vd 1998
13.
Ignjatović Velimir ...........................................1998
– 2000
14.
Đurić Olivera .....................................oktobar 2000 –
mart 2001
15.
Vučić Vladan ..........................................mart 2001 –
2008
16.
Petrovic Nebojša ........................................... 2008 –
18.09.2012
17.
Kostić Ljubomir ..............................
vd 19.09.2012. – 18.02.2013.
18. Radovan
Milojević ......................... vd 19.02.2013. – 02.10.2013.
19.
Radovan Milojević ............................... 02.10.2013. –
|